Znamenitosti
Skrad se može pohvaliti bogatom sakralnom baštinom, o kojoj svjedoče brojne crkve u kojima se stoljećima slavi Boga, Djevicu Mariju i ostale svece zaštitnike. U skradskoj se župi nalaze Kapelica Presvetog Trojstva u Bukovom Vrhu, Kapelica Svetog Roka u Šijama, te Kapelica Marijina uznesenja na nebo na Skradskom vrhu.
Dvije najveće sakralne baštine su
Crkva Sv. Antuna Padovanskog
Sveti Antun , zaštitnik je Skrajana , te se svake godine 13.06. održava se svečana misa u čast ovog Sveca. Sv. Antuna obično se prikazuje kako drži dijete Isusa u naručju, zaštitnik je ribara, siromaha, neplodnih i trudnica. Crkva zaštitnika Skrada i njegovih stanovnika izgrađena je 1694. godine kada su tadašnji stanovnici od brodskog vlastelinstva dobili obližnje posjede te na njima izgradili današnju crkvu. Crkva je najstarija crkva u skradskoj općini.Do današnjih dana crkva i Župni dvor dobro su očuvani, crkva je smještena na maloj uzvisini iznad samog centra Skrada skupa sa lokalnim grobljem. Aktivno se odvijaju bogoslužja, sakramenti, te ostale crkvene aktivnosti za pripadnike zajednice.
Crkva Sv.Izidora u Divjakama
Crkva svetog Izidora u Divjakama sagrađena je 1754. , a samostalna župa osnovana je 1807. godine. Obuhvaćala je sva naselja na području koje danas pripada Općini Skrad. Župni je stan sagrađen u Divjakama 1845. godine. Kada je znatan dio stanovnika napustio sela oko dotadašnjeg župnog sjedišta u Divjakama , središte župe je prešlo u centar na crkvu Sv. Antuna. U crkvi se održavaju svete mise povodom značajnijih blagdana.
Hidroelektrana “Munjara”
Hidrocentrala “Munjara” smatra se vrlo vrijednim spomenikom tehničke kulture koji je još dan danas u pogonu. Hidroelektrana se smjestila u kanjonu podno Skrada, na potoku Curak.
Ideju za izgradnju dobio je lovac Josip Lončarić, nakon velikog truda i ulaganja gradnja je započela 1919. godine. Prvi puta Munjara je proizvela električnu energiju za hotel Zeleni Vir u Skradu,28. prosinca 1921. Elektrana je službeno puštena u pogon 29. siječnja 1922. To je jedan od važnijih događaja u povijesti Skrada jer je prvo mjesto u Gorskom kotaru koje je dobilo električnu energiju.
Pored hidroelektrane u kanjonu nalaze se prirodne znamenitosti Vražji prolaz i Zeleni vir te su sve tri lokacije izuzetno mjesto za posjetiti.
Kuća Lončarić
Kuća Lončarić je masivna zgrada, baroknih odlika , izgrađena je uz Lujzinsku cestu a pretpostavlja se da je gradnja počela oko 1820. godine. Izgradila ju je obitelj Lončarić iskoristivši priliku velike frekvencije putnika, stoke i tereta po tadašnjoj cesti. Pretpostavlja se da je i datum potpune izgradnje godina 1841. , kako je i upisano iznad ulaznih vrata. Preko ceste, nasuprot kuće je 1842. godine izgrađena zgrada, u čijim su se podrumskim prostorima nalazile štale gdje su putnici mogli odmarati i mijenjati konje. Kuća je i spomenik je građanske arhitekture, pod zaštitom je Konzervatorskog zavoda u Rijeci i pripada obitelji Lončar.
Zeleni vir i Vražji prolaz
Nedaleko od Skrada u kanjonu do kojeg vodi uska cesta opasana šumom, nalazimo značajne prirodne vrijednosti, Vražji prolaz i Zeleni vir. Godine 1962. izletište je proglašeno posebnim geomorfološkim rezervatom čija površina iznosi 200ha. U ovom je području smještena i prva hidroelektrana ovog kraja Munjara koja je sagrađena 1921. godine. Vražji prolaz je kanjon dužine oko 800m kroz kojeg je voda dugi niz godina napravila svoj put, kroz kanjon prolazi potok Jasle i ujedno je naziv cijelog obližnjeg šumskog kompleksa. Na kraju Vražjeg prolaza nalazi se spilja Muževa hiša u kojoj se nalazi dvorana s jezercem. Muževa hižica dobila je naziv po muževima koji su spas pred Turcima tražili skrivajući se u spilju a postoji i usmena predaja da je Možak čovječuljak, dobri šumski duh, koji je živio u Vražjem prolazu i Hižici. U Muževoj hižici pronađen je rijedak primjerak faune, čovječja ribica.
Zeleni vir je je snažan izvor u dnu plitke spilje a nalazi se ispod sedamdesetak metara visoke stijene niz koju teče potok. Njegove vode, zahvaćene manjom branom, ulaze u podzemni kanal kojim odlaze do hidrocentrale. Blizu hidrocentrale je izletnički dom. Zeleni vir dobio je ime po zelenkastoj boji vode jezerca koje se nalazi u spilji. Rezervat krasi bujna vegetacija te zaštičena vrsta šišmiša potkovnjaka koji prezimljava u spilji Muževa hiša na kraju Vražjeg prolaza. Za ljubitelje ptica također postoji ornitološka promatračnica.
Bučni vodeni tokovi,ovom skrivenom dragulju , daju osobit ugođaj, uz šumsku hladovinu i cvrkut ptica savršena je destinacija za posjet, posebice u ljetnim mjesecima. Pješice iz centra Skrada potrebno je oko 45 minuta.
Skradski vrh i Perić
Skradski vrh ( 1044m) uzdiže se iznad Skrada kao brijeg, obrastao je bukovom šumom sa blažim strminama. Do vrha vodi markirana staza. Na vrhu se nalazi zaravan s kapelom Marijina Uznesenja te klupama za odmor i predah. Kapelica je obnovljena 1994. godine, a na Svetu Gospu tradicionalno se održava sveta misa. Ovo mjesto krasi spoj prirode i duhovne okrijepe. Sa vrha se pruža široki pogled na južni dio Gorskog kotara, pucaju vidici na okolne brežuljke te dolinu Kupe.
Na putu prema Skradskom vrhu nalazi se Vidikovac Perić, s kojeg također možete pratiti prekrasnu vizuru uspavanih brežuljaka, livada te života u podnožju samog mjesta. Na putu do Skradskog vrha ima i nekoliko ploča Poučne staze Šiljar. Ona inače kreče kod željezničke stanice Skrad, pa uz groblje i crku vodi preko Kavranovih stijena i vidikovca Perić sve do vrha.
Od Skrada i Skradskog vrha prema Ravnoj Gori nastavlja se gorska kosa dugačka oko 5 km, na čijem je južnom kraju Javorova kosa. Skradski je vrh spojen uzdužnim putom preko Kicljevih jama i Kicljeva vrha s ravnogorskim krajem. Nasuprot Skradskom vrhu, ispod Skrada, u 300 metara dubokom dnu prirodnog kotla nalazi se Vražji prolaz, jedan od najljepših prirodnih fenomena Gorskog kotara i Hrvatske. Njegov najatraktivniji dio je uzak kanjon potoka Jasle, a nedaleko od njega obrušava se slap potoka Curka pred špiljom Zelenog vira.
Izvor rijeke Dobre
Skradska Dobra izvire ispod Skradskog vrha, točnije u blizini crkve Sv. Antuna Padovanskog , u samom mjestu Skradu u ulici Grič koja vodi uzbrdo nalazi se znak koji usmjerava prema stazi. Na samom izvoru nalazi se klupica za odmor i stari mlin.
Bukovska Dobra
Bukovska Dobra prikuplja stalne i povremene potoke što izbijaju u podnožju Javorove kose (1015 m) i vrha Veliki Kicelj (901 m). Ta dva izvorišna kraka spajaju se u jednu rijeku i u mjestu Donja Dobra, rijeka teče prema Moravicama.
